(u arhivi Direkcije za ceste iz 1997. godine pronađen je materijal za publikaciju o devastiranim mostovima USK-a koja nije nikad objavljena. Želeći da ona ipak ugleda svjetlo dana odlučili smo isti prezentirati na našoj internet-stranici. Nadamo se da će podaci i fotodokumentacija prezentirani  na ovaj način ispuniti osnovnu zamisao - sjvedočenje o strahotama, besmislenosti i teškim posljedicama rata na jedan izuzetno važan preduslov funkcioniranja svakog društva; infrastrukturne objekte. Publikacija će se dopunjavati kako bude napredovala obrada raspoloživog materijala za ovaj način publiciranja)

DEVASTIRANI MOSTOVI UNSKO-SANSKOG KANTONA U TOKU AGRESIJE NA BOSNU I HERCEGOVINU

OSNOVNI PODACI O UNSKO-SANSKOM KANTONU

Teritorij Unsko-Sanskog kantona nalazi se u sjeverozapadnom dijelu države Bosne i Hercegovine i obuhvata osam općinskih područja: Bihać, Cazin, Bosanska Krupa, Bužim, Velika Kladuša, Bosanski Petrovac, Ključ i Sanski Most. Ovo područje ima izuzetno povoljan geostrateški položaj i veoma je blizu i izuzetno dobro je komunikacijski povezano sa Republikom Hrvatskom, a time i sa ostalim zemljama Evrope. Prije agresije na BiH područje je imalo razvijenu infrastrukturu. Danas se ulažu značajni napori na sanaciji infrastrukturnih objekata čija je iskorištenost negdje na nivou 25% u odnosu na raniju period. Najviše su stradale ceste, mostovi, ptt sistemi, željeznica. Na rijekama ovog područja srušeno je 15 mostova a isto toliko ih je teže i lakše oštećeno. Na Kantonu je prema podacima iz 1997. bilo 344 km magistralnih cesta od toga 290 km asfaltnog kolovoza i 54 km makadamskog. Ukupna duljina Regionalnih cesta bila je 468,4 km od toga 305,1 km asfaltnog kolovoza i 163,3 km makadamskog. Sanacija cesta i mostova je počela odmah po okončanju rata. U ovoj internet-publikaciji dajemo kratak pregled svih devastiranih mostova na Uni, Sani, Sanici, Blihi, Banjici itd.

 l. GRADSKI MOST NA UNI U BIHAĆU 

Ovaj most spada među starije kapitalne objekte u Bihaću. Historičari su zapisali da je sagrađen 1898. godine na prostoru od Kafane Paviljon do druge  obale u naselju Prekounje. Rađen je u drvetu i u tadašnje vrijeme bio je jedina, sigurna veza ovog grada sa drugim putnim pravcima prema Bosanskoj Krupi i Cazinu te Bosanskom Petrovcu i dalje. Rušenjem drvene konstrukcije tridesetih godina ovog stoljeća Gradsko vijeće u Bihaću financira izgradnju velikog betonskog mosta. Za ono vrijeme i materijalne uslove, bilo je to ravno podvigu. Veliki betonski most u centru grada bio je u funkciji sve do 1945. godine. Pred sami kraj Drugog svjetskog rata, pri povlačenju iz grada, teško ga oštećuju inžinjerijske jedinice njemačke vojske. Godinu dana kasnije, 1946. Sreski narodni odbor povjerava izgradnju novog mosta slovenskom preduzeću "Gradis". Izgradnja porušenog mosta na Uni trajala je više od godinu dana. Sredstva za izgradnju ovog objekta zajednički su snosili Sreski narodni odbor i Državni fond za puteve BiH. U toku agresije na Bihać i okolna mjesta most na Uni je više puta pogođen minobacačkim granatama. Na četiri mjesta granate su probile kolovoznu ploču mosta, a znatno je oštećena i metalna ograda. Stoga je u maju 1997. izvršena sanacija jednog dijela kolovozne ploče i ograde mosta. 

Most je dužine 147 metara, a širina mu je 8 metara. 

2. MOST NA UNI U CENTRU BOSANSKE KRUPE 

Veliki betonski most na Uni u blizini hotela "Stari grad" izgrađen je 1963.godine. Prije njega cjelokupni saobraćaj kroz grad obavljan je preko starog drvenog mosta, sagrađenog 1936. godine. Kasnije je ovaj drveni most moderniziran nekoliko puta sve do izgradnje novog mosta spregnute nosive konstrukcije koji je mogao preuzeti na sebe sav teret modernog saobraćaja. Godine 1991.ovaj most ruše agresorske jedinice sa lijeve obale Une. Most je saniran i pušten u saobraćaj u maju 1997.godine. Radove je izvodilo ŽGP Zenica . Dužina mosta je 132 metra, a širina 8 metara.

(detalji obnove mosta: [1], [2], [3], [4], [5], [6])

3. ČELIČNI MOST NA UNI U BOSANSKOJ OTOCI 

Most u Bosanskoj Otoci na rijeci Uni podignut je odmah iza završetka Drugog svjetskog rata, tačnije 1946. godine, a u više navrata je popravljan i dograđivan. Most je čelični, sa upuštenom kolovoznom konstrukcijom. U toku 1992, agresorske jedinice mu ruše glavnu nosivu konstrukciju u krajnjem polju na desnoj obali Une, čime ga stavljaju izvan funkcije cijeli rat. Sa završetkom rata most obnavljaju jedinice 5.Korpusa u saradnji sa jedinicama IFOR-a i dovode ga u funkciju sa nosivošću ograničenom na 20 tona. Dužina mosta je 96 metara, a širina 8 metara.

4. MOST NA RIJECI SANI KOD VRHPOLJA 

Ovaj objekat nalazi se na magistralnom putu Ključ - Sanski Most. Objekat je podignut pedesetih godina prošlog stoljeća i bio je najbolja i najkraća veza izmedju Ključa i Sanskog Mosta. U toku 1995. godine agresorske inžinjerijske jedinice ruše ga po sredini čime je  ova značajna komunikacija stavljena van upotrebe. Jedinice IFOR-a su premostile rijeku na ovom dijelu postavljanjem pontonskog mosta. U maju 1997.godine završena je izgradnja novog betonskog mosta. Izvodjač radova bio je ŽGP Sarajevo.

 porušen   obnovljen

5. MOST NA RIJECI BLIHI 

Ovaj cestovni objekat izgrađen je na magistralnom putu Sanski Most-Prijedor odmah iza završetka Drugog svjetskog rata. Građen je od betona. Više puta je preuređivan i popravljan, da bi ga godine 1995. u jeku snažne ofanzive Petog korpusa agresor dinamitom teško oštetio i onesposobio za saobraćaj. Godine 1996. Inžinjerci IFOR-a grade drugi most na Blihi. Novosagrađeni most je čelični montažni po sistemu Bejli. Preko ovog mosta trenutno se odvija saobraćaj na cesti od Sanskog Mosta prema Prijedoru, odnosno do entitetske granice. Most na rijeci Blihi, koji je u ruševnom stanju,dugačak je 25 metara, sa širinom od 6 metara.

6. MOST NA RIJECI BANJICI

U srednjem toku rijeke Sane, preko korita njene pritoke Banjice, godine 1946. podignut je najprije drveni, a kasnije betonski most. Prva veća opravka mosta izvršena je 1963.godme kada se izgrađuju betonski stubovi veće nosivosti. U toku povlačenja sa ključke općine agresorske snage do temelja ruše most na ovoj rječici. Od tada je ova saobraćajnica izvan upotrebe. IFOR tek početkom 1996.godine korito Banjice premoštava čeličnim montažnim mostom i time osposobljava saobraćaj na ovom području. Stari most na Banjici bio je dugačak 10, a širok 4 metra.

7. MOST KOD KULEN VAKUFA

Ovja most je također potpuno uništen u toku posljednje agresije. Jedinice SFOR-a su nakon rata postavile montažni most kao privremeno rješenje  te su ga nakon prestanka potrebe za njim i demontirale.  (Fotografije datiraju iz novembra 1996.)

8. BETONSKI MOST NA UNI KOD MARTIN BRODA 

Zagrebački "Viadukt" je godine 1985. bio uspješan graditelj mosta na Uni kod Martin Broda. Ovaj betonski most izgrađen je prema svim važećim standardima, u dužini od 102 metra i širini 8 metara. Most su po sredini teško oštetili agresori pri svom povlačenju godine 1995. Dva dijela betonske konstrukcije leže u koritu Une pa se može reći da je ovaj betonski most stopostotno oštećen. Inžinjerijske jedince IFOR-a premostile su čeličnom konstrukcijom Unu na istom mjestu gdje se nalaze ruševine mosta. Time je omogućen nasmetan saobraćaj vozila do željezničke stanice u Martin Brodu i dalje za susjednu Hrvatsku.

9.MOST NA RIJECI BLIHI U NASELJU FAJTOVCI

Most u Fajtovcima na rijeci Blihi više ne postoji. Totalno su ga srušili agresori tako da je u toku rata bio otežan saobraćaj na regionalnom putu Sanski Most - Bosanska Krupa. Inače, ovaj most je sagrađen još 1948. godine Pri svom povlačenju iz Sanskog Mosta 1995. godine agresor ga je do temelja srušio. Svega godinu dana nakon oslobođenja Sanskog Mosta IFOR u potpunosti gradi novi betonski most. Napuštena je stara lokacija mosta i novi je podignut nekoliko metara dalje na novoj lokaciji. Novi most je građen po važećim propisima o projektovanju mostova. Dugačak je 18, a širok 8 metara.

10. MOST NA RIJECI SANICI U HANDANOVIĆIMA

(opisni dio u pripremi)

11. MOST BISAVAC KOD LOSKUNA

Željeznički most na Uni kod Loskuna projektiran je u sklopu izgradnje Unske pruge od Bihaća do Knina daleke 1948. godine. Nalazi se na koti 302 metra nadmorske visine i dug je 32 metra. Zajedno sa tunelom čini skladan i suguran prelaz preko rijeke.

Godine 1995. godine u jeku ofanzive jedinica Petog korpusa i HVO-a teško ga oštećuju neprijateljski inženjerci. U sklopu obnove Unske pruge radnici i mehanizacija Direkcije željeznica BiH u suradnji sa ŽGP-om Sarajevo ga u julu mjesecu obnavljaju i stavljaju u punu funkciju za nesmetani željeznički promet.

12. VIADUKT "JARAPAGA" KOD MARTIN BRODA

Iznad rijeke Une, na trasi Unske pruge u blizini Martin Broda daleke 1936.godine podignut je zidani most za potrebe saobraćaja vlakova od Bihaća do Knina i dalje prema Splitu. Inžinjerijske i druge radove na ovom mostu od tri visoka stuba,  zidana od kamena tesanca obavili su stručnjaci francuskog preduzeća " Batinjol" . Kasniji neimari i restauratori poboljšavali su nosivost pomenutih stupova,a po potrebi mijenjale su tračnice na ovoj dionici Unske pruge. Ovaj objekat teško su oštetili agresorski mineri u toku svog povlačenja iz Martin Broda krajem 1995.godine. Srušen mu je prvi luk iz pravca Kulen Vakufa, a s njim i tračnice u dužini od 10 metara. U jesen 1997. godine radnici građevinskog preduzeća ŽGP Sarajevo završili su radove na obnovi i ovog mosta. 

Most je dužine 45 m a širina mu je 4 m.

13. ŽELJEZNIČKI MOST KOD MARTIN BRODA

Godine 1948. izgrađen je za potrebe saobraćaja Unskom prugom veliki čelični most. Ovaj objekat je kombinacija kamena i čelika. Naime, most leži na kamenim stubovima,a ostala mu je konstrukcija izvedena od čelika. Ovaj objekat više puta je dograđivan i saniran. Za vrijeme boravka agresorske vojske u Kulen Vakufu bio je u redovnoj funkciji. Napuštajući Kulen Vakuf agresor ga je na više mjesta lakše oštetio. Dužina čeličnog mosta kod Kulen Vakufa iznosi 140 metara, a širina mu je 6 metara.

U jesen 1997. godine i ovaj most obnavljaju radnici ŽGP Sarajevo zajedno sa radnicima Direkcije željeznica-Bihać.

::::sadržaj::::